Djeca danas žive u digitalnom svijetu u kojem trendovi nastaju i nestaju brže nego ikad. Jedan od najnovijih je takozvani „Italian brainrot“ – naizgled bezazleni internetski fenomen, koji krije mnogo više nego što se čini na prvu.
U sklopu našeg projekta Djeca kao potrošači, ove godine fokusirani smo na opasnosti digitalne tehnologije, a upravo je ovaj trend primjer koji pokazuje kako humor, meme kultura i umjetna inteligencija mogu oblikovati dječje navike, vrijednosti – pa čak i način razmišljanja.
Što je zapravo "Italian brainrot"?
Riječ je o viralnom trendu koji se širi prvenstveno putem TikToka, YouTube Shorts i Instagrama. Karakteriziraju ga:
- AI-generirane slike i videi koji prikazuju nadrealne likove (hibridi životinja, ljudi, predmeta);
- pseudo-talijanski jezik – kombinacija stvarnih i izmišljenih riječi izgovorenih s jakim naglaskom;
- brzi, kaotični, često besmisleni sadržaji koji mogu djelovati zabavno, ali i preplavljujuće.
Dobri, smiješni i kreativni likovi
Neki od likova i videa koji su proizašli iz ovog trenda potiču dječju maštu i kreativnost, kao npr.:
- Ballerina Cappuccina – balerina s glavom u obliku šalice kave, nježna i vesela;
- Pasta Principessa – princeza tjestenine koja „vlada kuhinjom“;
- Cactusio Bambino – veseli kaktus koji uči o ekologiji;
- Mozzarella Magica – sir koji magično rješava matematičke zadatke (!).
Ovi likovi mogu potaknuti kreativnost, igru riječima, izmišljanje priča i opuštenu zabavu – ako se koriste u umjerenim količinama.
Ali... što se krije iza smijeha?
Iako mnogi vide samo „glupiranje“, neki sadržaji nose i neprimjerene, pa čak i opasne poruke. Primjeri:
- Tralalero Tralala – agresivni morski pas koji u nekim verzijama videa psuje Boga i Alaha;
- Bombardiro Crocodilo – krokodil koji poziva na „bombardiranje škola“ ili „napad na djecu“ (da, stvarno postoji takva verzija);
- Cannelloni del Morte – tjestenina smrti koja „guta djecu koja ne jedu večeru“;
- Diavolo Bambino – „dijete vrag“ koje „kažnjava dobre učenike“.
Ove poruke, iako zapakirane u šalu, mogu kod djece stvoriti zbunjenost, strah, ili desenzibilizaciju na nasilje i vrijeđanje. Budući da su izražene u šaljivom tonu i vizualno simpatično, često se ne shvaćaju ozbiljno – što ih čini još opasnijima.
Djeca kao digitalni potrošači
Djeca danas ne troše samo novac – nego vrijeme, pažnju i emocije na digitalne sadržaje. U tom kontekstu:
- Ovi trendovi djeluju kao digitalni proizvodi – dizajnirani da zarobe pažnju.
- Djeca nisu uvijek svjesna što konzumiraju.
- Nema „deklasifikacije“ sadržaja – sve se nudi kao zabava.
Roditelji, učitelji i stručnjaci moraju zato biti prisutni, pratiti trendove i otvarati dijalog.
Na što obratiti pažnju i što možemo učiniti?
- Razgovarajte s djecom: Pokušajte saznati koji su im likovi omiljeni i što im je smiješno.
- Zajedno analizirajte: Pogledajte s njima neki od videa i pitajte – „Što misliš da ovo znači?“
- Postavite granice u vremenu provedenom na društvenim mrežama.
- Učite ih razlici između šale i nasilja: Ponekad je potrebno objasniti da „bombardirati školu“ nije smiješno, ni u šali.
- Prijavite neprimjeren sadržaj – pogotovo onaj koji širi govor mržnje ili nasilje.
„Italian brainrot“ možda izgleda kao još jedan prolazni trend, ali on otvara važno pitanje – što naša djeca svakodnevno konzumiraju online, tko oblikuje njihove poruke i kako možemo zajedno graditi zdrav digitalni prostor?
Ako želimo da djeca budu digitalno pismeni potrošači, moramo ih učiti razmišljati, prepoznavati i birati sadržaj – čak i kad dolazi s „talijanskim naglaskom“ i šalicom kave za glavu.
